BLOG
Pridružite se i pratite blog HART-a kako biste naučili nešto novo, stekli dublje razumijevanje terapijskog procesa i pratili osobni rast te razvoj psihološke otpornosti na kreativnom putu samootkrivanja.
RAZUMJETI OVISNOST
Napisala: Vesna Matić
U siječnju 2024. godine Vesna Matić održala je radionicu art terapije za korisnike Dnevne bolnice za ovisnike na Zavodu za ovisnosti, Psihijatrijska klinika Vrapče. U dvosatnoj radionici sudjelovalo je oko petnaest sudionika uz podršku dr. med. Mateje Grizelj Benussi, specijalistice psihijatrije.
Kroz art terapiju za osobe s ovisnošću o alkoholu, sudionici su imali priliku kreativno se izraziti i pronaći prostor za komunikaciju. Sudjelovanjem u procesu art terapije mogli su istražiti slojeve vlastitih emocija te se suočiti se s izazovima koje prate proces oporavka. Uz to, grupna dinamika podrške pružila im je osjećaj zajedništva i razumijevanja.
Neke od poruka koje su sudionici naveli unutar svojih crteža tijekom art terapije:
"Slobodan sam jer mogu odlučiti hoću li ići lijevo ili desno; u tome leži moja sloboda. Ne znam kamo idem, ali znam da mogu birati."
"Hodao sam putem kojim se ne može proći. Postoji veliki znak upozorenja, Stop. Moram pronaći drugi put."
"Na mom putu postoje visoki stupovi koji sežu do neba, čuvaju me; to je moja obitelj. Možda mi nedostaje malo neba i sunca."
"Volim strukturu, i takav je moj crtež. Struktura mi pomaže organizirati život; tako su me učili od djetinjstva. Vraćam se strukturi da bih se osjećao bolje."
"Uvijek sebe stavljam po strani; ne znam hoću li biti prihvaćen. Ovdje sam u središtu crteža i prihvaćen sam u grupi."
"Prolazim kroz vrlo teško razdoblje, najteže do sada. Na mom putu nalazi se rijeka, duboka, gusta, tamna, i osjeća se težina. Grupa mi je važna i podržava me na ovom putovanju."
"Krećem se iz prošlosti prema budućnosti. U prošlosti postoji šuma u kojoj sam se izgubio, a sada sam na pola puta, znajući kamo idem."
"Idem do odmorišta u Maksimiru, pijem kavu i ne razmišljam o ničemu. Uzimanje odmora od svega mi je od ključne važnosti."
"Na mom putu ljudi su ostavili smeće iako postoji mjesto za reciklažu. To me jako smeta; zašto stvari nisu stavljene na svoje mjesto i puštene."
Što je ovisnost?
U medicinskoj literaturi i prema standardnim dijagnostičkim priručnicima, kao što je Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM), ovisnost se kategorizira kao mentalni poremećaj upotrebe supstanci. To znači da je ovisnost poremećaj koji uključuje specifične simptome poput nekontrolirane potrebe za korištenjem tvari, kontinuirane uporabe unatoč negativnim posljedicama, gubitka kontrole te razvoja tolerancije i simptoma apstinencije. Kao poremećaj, ovisnost utječe na funkcioniranje mozga i psihološke procese, uključujući sposobnost kontrole impulsa i donošenja odluka.
Ovisnost se također može opisati kao kronična bolest mozga. Mnoge medicinske organizacije, uključujući Američko udruženje za borbu protiv ovisnosti (ASAM), definiraju ovisnost kao bolest jer uključuje promjene u mozgu koje utječu na motivaciju, nagrađivanje, pamćenje i srodne funkcije. Kao bolest, ovisnost je kronično stanje koje se razvija pod utjecajem bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika te se smatra da zahtijeva liječenje i dugoročnu podršku kao i druge kronične bolest. Klasifikacija ovisnosti kao bolesti pomaže naglasiti da ona nije rezultat moralnog neuspjeha, već zdravstveni problem koji zahtijeva medicinsku pažnju.
Ovisnosti uključuju alkohol, droge (poput opijata i kokaina), lijekove na recept, te bihevioralne ovisnosti poput kockanja, interneta, videoigara, kompulzivne kupovine, te ovisnosti o hrani i seksu.
Kada govorimo o alkoholizmu kao ovisnosti, radi se obolesti koja se razvija postupno i nije odmah uočljiva osobi i okolini. Alkoholizam se razvija kroz kontinuiranu konzumaciju alkohola. To je složena bolest koja ne utječe samo na osobu koja pije, već i na njezinu obitelj, zajednicu u kojoj živi i radnu okolinu. Dugotrajna i pretjerana konzumacija alkoholnih pića dovodi do oštećenja tijela i poremećaja.
Alkohol i promjene na mozgu
Kada govorimo o alkoholizmu kao ovisnosti, radi se obolesti koja se razvija postupno i nije odmah uočljiva osobi i okolini. Alkoholizam se razvija kroz kontinuiranu konzumaciju alkohola. To je složena bolest koja ne utječe samo na osobu koja pije, već i na njezinu obitelj, zajednicu u kojoj živi i radnu okolinu. Dugotrajna i pretjerana konzumacija alkoholnih pića dovodi do oštećenja tijela i poremećaja.
Dugotrajna pretjerana konzumacija alkohola uzrokuje promjene u mozgu, poput promjena u neuronima, uključujući smanjenje njihove veličine. Ovisnost se može okarakterizirati kao ponavljajući ciklus s tri faze. Ove faze prvenstveno uključuju tri domene: poticajnu salijentnost, negativna emocionalna stanja i izvršnu funkciju. Domene se odražavaju u tri ključna područja mozga: bazalnim ganglijima, proširenoj amigdali i prefrontalnom korteksu.
Možete pročitati više ovdje:
Alkohol i mozak adolescenata
Jeste li znali da su mozgovi adolescenata osjetljiviji na negativne učinke alkohola nego mozgovi odraslih? Zlouporaba alkohola tijekom adolescencije može izmijeniti proces razvoja mozga, što potencijalno može rezultirati dugotrajnim promjenama u strukturi i funkciji mozga.
Ovisnost o alkoholu u Hrvatskoj i svijetu
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u izvještaju "Alkohol kao javnozdravstveni problem u Hrvatskoj: Analiza situacije i izazovi" koji je objavljen 2017. godine., u Hrvatskoj ima približno 250.000 osoba (6,1% ukupne populacije) koje su ovisne o alkoholu. Ovaj broj uključuje značajan broj muškaraca i žena, s tim da muškarci čine većinu ovisnika. Žene također piju, ali muškarci u Hrvatskoj tradicionalno piju više, što rezultira većom učestalošću alkoholizma kod muške populacije. Žene, međutim, često doživljavaju ozbiljnije zdravstvene posljedice kada se razvije ovisnost, iako općenito piju manje od muškaraca.
Prema WHO štetna upotreba alkohola odgovorna je za 6,9 % i 2,0 % globalnog opterećenja bolestima kod muškaraca i žena. Alkohol je vodeći čimbenik rizika za prijevremenu smrtnost i invaliditet među osobama starim od 20 do 39 godina, odgovoran za 13 % svih smrti u ovoj dobnoj skupini. Socijalno ugrožene i posebno ranjive populacije imaju veće stope smrtnih slučajeva i hospitalizacija povezanih s alkoholom.
Tijekom pandemije koronavirusa, broj osoba koje konzumiraju alkohol se značajno povećao, kako u Hrvatskoj, tako i u mnogim drugim zemljama. Pandemija i dodatni stres uzrokovan potresima pogoršali su problem, a mnogi su posegnuli za alkoholom kao načinom da se nose s emocionalnim izazovima. Alkoholizam predstavlja značajan javnozdravstveni problem koji duboko utječe ne samo na zdravlje ovisnika, već i na njihove obitelji i širu zajednicu.
Art terapija i borba protiv ovisnosti
Američko udruženje za art-terapiju (AATA) objavilo je istraživanje koje pokazuje da je art-terapija učinkovita u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije, posebno među osobama koje se bore s ovisnošću. Ova terapeutska metoda pomaže klijentima da izraze svoje emocije i iskustva na načine koje bi im moglo biti teško verbalizirati, čime se potiče emocionalno olakšanje i samosvijest. Art-terapija je posebno učinkovita tijekom kriza ili stresa, jer pruža kreativan izlaz koji pomaže klijentima da ponovno steknu osjećaj kontrole nad svojim životom. Također se pokazalo da poboljšava opću kvalitetu života tijekom procesa oporavka, pružajući podršku za rad na emocionalnoj boli i traumi bez nelagode koja ponekad prati verbalnu terapiju.
Je li poštujete osobne granice ovisnika?
Važno je poštovati odluke i osobne granice drugih, posebno kada je riječ o konzumaciji alkohola. Svaka osoba ima svoje razloge za odluku zašto ne piti, bilo da su povezani s osobnim zdravljem, vjerskim uvjerenjima ili jednostavno osobnim preferencijama. Ako netko jasno kaže da ne pije, važno je podržati tu odluku.
Prigodno pijenje, odnosno konzumacija alkohola u posebnim prilikama ili u društvenim situacijama, može biti posebno izazovno za osobe koje se bore s ovisnošću o alkoholu. Kod alkoholičara, prigodno pijenje nije održiva opcija jer čak i male količine alkohola mogu pokrenuti snažan nagon za daljnjim pijenjem, što može rezultirati povratkom u staro destruktivno ponašanje. Ovisnost o alkoholu mijenja način na koji mozak obrađuje osjećaje nagrađivanja i kontrole impulsa, što znači da "samo jedno piće" često nije moguće za nekoga tko je ranije bio ovisan. Pokušaji kontroliranog ili prigodnog pijenja mogu potaknuti ciklus ovisnosti iznova, narušiti napredak koji je postignut kroz liječenje i povećati rizik od ponovnog povratka ovisnosti. Zbog toga se alkoholičarima obično savjetuje potpuno suzdržavanje od alkohola, jer čak i prigodno pijenje može predstavljati ozbiljan rizik za njihov oporavak i zdravlje.
Budimo svjesni kako inzistiranje na konzumaciji alkohola može nekoga duboko gurnuti u neželjeno stanje iz kojeg se teško može izvući. Poštujmo osobne odluke i granice!
https://www.apa.org/topics/substance-use-abuse-addiction/alcohol-disorders
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/alcohol-use-disorder/symptoms-causes/syc-20369243
https://www.who.int/health-topics/alcohol
